Zabočko rodilište već deset godina primjenjuje inovativnu metodu ublažavanja porođajnih bolova, a kontinuiranim unaprjeđenjem skrbi, individualiziranim pristupom rodiljama i promicanjem humanizacije poroda potvrđuje svoju važnu ulogu u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Upravo je ta obljetnica bila povod znanstvenom simpoziju koji je okupio brojne zdravstvene stručnjake i predstavnike akademske zajednice.
U Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana dana 15. listopada 2026. godine održan je znanstveni simpozij pod nazivom „Deseta obljetnica uvođenja dušičnog oksidula u obezboljavanju poroda na području Republike Hrvatske, od uvođenja metode u Zaboku do danas – Recentni prilozi za humanizaciju trudnoće, poroda i babinja“.
Simpozij je organiziran povodom deset godina od uvođenja dušičnog oksidula, poznatijeg kao „rajski plin“, u ublažavanje porođajnih bolova, metode u čijoj je primjeni zabočko rodilište bilo pionir na području Hrvatske. Tom su prigodom predstavljeni desetogodišnji rezultati njezine primjene, ali i brojna stručna dostignuća, iskustva i suvremeni pristupi usmjereni na humanizaciju trudnoće, poroda i babinja.
Skup je okupio brojne predstavnike zdravstvenih i akademskih ustanova, liječnike različitih specijalnosti, primalje, medicinske sestre te predstavnike civilnog društva, potvrdivši važnost multidisciplinarne suradnje u stvaranju što kvalitetnijeg, sigurnijeg i ugodnijeg iskustva poroda za svaku ženu.
Rekordan broj poroda potvrda je kvalitete i povjerenja rodilja
Ravnateljica Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, dr. med. Andreja Filija, istaknula je kako je deseta obljetnica uvođenja ove metode prilika za osvrt na ostvarene rezultate, ali i na kontinuirani razvoj zabočkog rodilišta, koje se posljednjih godina ističe sve većim brojem poroda i povjerenjem rodilja iz različitih dijelova Hrvatske. „Naša je bolnica jedan od pionira primjene ove metode ublažavanja porođajnih bolova i vjerujem da je upravo to jedan od razloga zbog kojih bilježimo porast broja poroda. U 2025. godini premašili smo brojku od tisuću poroda te zabilježili rekordnih 1.057 poroda. Sigurno su tome pridonijele i mjere obezboljavanja koje provodimo, a posebno nas veseli činjenica da čak četvrtina rodilja dolazi izvan naše županije“, izjavila je ravnateljica Filija.
Naglasila je kako iza takvih rezultata stoji predan rad cjelokupnog medicinskog osoblja, kontinuirano stručno usavršavanje te spremnost na prilagodbu potrebama i željama svake rodilje. Posebno je izdvojila individualizirani pristup, mogućnost prisutnosti pratnje tijekom poroda te poticanje ranog povezivanja majke i djeteta. „Moram pohvaliti cijeli naš tim, liječnike, primalje i medicinske sestre, koji svojim kvalitetnim radom, stalnim edukacijama i spremnošću da se okrenu pacijenticama i njihovim željama pridonose ovim rezultatima. U našem rodilištu majka i dijete borave zajedno, potičemo kontakt koža na kožu odmah nakon poroda, a uz rodilju u rađaonici može biti partner, roditelj ili prijatelj. Naš je cilj da se svaka žena u našem rodilištu osjeća što ugodnije, kvalitetnije zbrinuto i, prije svega, sigurno“, poručila je ravnateljica, dodajući kako upravo takav pristup predstavlja jedan od temelja daljnjeg razvoja zabočkog rodilišta.
Deset godina metode koja je promijenila iskustvo poroda
O značaju obljetnice govorio je i izv. prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, pročelnik Službe za ginekologiju i porodništvo i zamjenik ravnateljice Bolnice, koji je podsjetio kako je zabočko rodilište prije deset godina među prvima u Hrvatskoj uvelo ovu inovativnu metodu ublažavanja porođajnih bolova. „Ponosni smo što obilježavamo desetu obljetnicu uvođenja takozvanog rajskog plina. Kroz sve ove godine vidjeli smo mnogo zadovoljnih rodilja koje su lakše prošle kroz porod i kojima je on ostao u lijepom sjećanju. Nadamo se da smo svojim angažmanom napravili važan iskorak na dobrobit naših pacijentica, trudnica i rodilja. Upravo je to bit humanizacije poroda, da žena ne bi trebala trpjeti bol, nego da joj maksimalno pomognemo kako bi taj trenutak bio što ljepši i ugodniji“, izjavio je prof. Fureš.
Dodao je kako prepoznatljivost zabočkog rodilišta nadilazi granice Krapinsko-zagorske županij: „Praktički nema dijela Hrvatske iz kojeg nismo imali trudnice i rodilje. Nedavno nam je, primjerice, došla rodilja iz Trogira. To nam je veliko priznanje, ali i poticaj da nastavimo raditi još bolje i kvalitetnije“, naglasio je Fureš, posebno zahvalivši prim. dr. sc. Jadranki Šanjug, koja je imala ključnu ulogu u uvođenju metode te i danas aktivno radi na njezinu daljnjem unaprjeđenju.
Individualizirani pristup i pravo žene na izbor
Upravo je prim. dr. sc. Jadranka Šanjug, specijalistica ginekologije i opstetricije i subspecijalistica fetalne medicine, voditeljica Odjela rodilišta, perinatologije, neonatologije i babinjača, govorila o iskustvima desetogodišnje primjene dušičnog oksidula te važnosti pristupa koji u središte skrbi stavlja potrebe, dostojanstvo i želje svake rodilje. „Kroz ovih deset godina uspjeli smo postupno implementirati ovu metodu, a u svakodnevnom radu trudimo se da se žene osjećaju ugodno i poštovano. Prednost dajemo vaginalnim porodima, kada je to medicinski opravdano, a ovom metodom nastojimo ublažiti porođajne bolove. Ona je posebno prikladna za žene koje ne žele veće medicinske intervencije“, pojasnila je prim. Šanjug.
Naglasila je kako je jedna od ključnih prednosti zabočkog rodilišta mogućnost neposrednog i individualiziranog pristupa svakoj trudnici i rodilji. „Mi smo manje rodilište i svaka žena dobiva individualizirani pristup, uz mogućnost sudjelovanja u odlukama koje se odnose na njezin porod“, istaknula je Šanjug, dodajući kako su osjećaj sigurnosti, međusobno povjerenje i poštovanje želja rodilje neizostavni dijelovi kvalitetne porođajne skrbi.
Dodajmo kako je, uz prikaz desetogodišnjih rezultata primjene dušičnog oksidula, znanstveni simpozij obuhvatio niz tema povezanih s unaprjeđenjem skrbi za majku i dijete, promicanjem dojenja te važnosti multidisciplinarne suradnje u svim fazama trudnoće, poroda i babinja. U tom je kontekstu naglašena važnost kvalitetne komunikacije, kako verbalne tako i neverbalne, kao jednog od temeljnih preduvjeta za izgradnju povjerenja između zdravstvenih djelatnika i rodilja.
Posebna pozornost posvećena je promicanju dojenja u zajednici, ulozi patronažnih sestara u pružanju podrške trudnicama, majkama i novorođenčadi te važnosti kontinuirane edukacije i razvoja primaljske profesije. Sudionici su imali priliku upoznati se s aktualnim stanjem u obrazovanju primalja, kao i s izazovima i mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja primaljske skrbi.
Istaknuta je i važna uloga civilnog društva u promicanju prava trudnica i rodilja te stvaranju okruženja u kojem se poštuju individualne potrebe svake žene.
Govorilo se i o važnosti uključivanja očeva i partnera u proces poroda, uspostavu dojenja i pružanje podrške majci, čime se dodatno doprinosi pozitivnom iskustvu roditeljstva i jačanju obiteljskih odnosa.
